povijest nakovane
|
Prema arheolokim istraivanjima
Nakovana je naseljena najmanje 8 000 godina to je cini jednim
od najstarijih mjesta sa kontinuiranim ivljenjem. Naalost
u dananje doba Nakovana izumire i to nekoc najrazvijenije selo
na Peljecu nalazi se pred unitenjem.
|
||||
NEOLIT
|
||||
|
Najstariji ostaci ljudskog djelovanja
u NAKOVANI pronadeni su u istranoj sondi SPILE na Kopinju gdje su
arheolozi pronali na tisuce krhotina keramike, kostiju, koljaka,
kremena itd.Keramika koja se naziva IMPRESSO potjece iz najranijeg Neolita,
poslije nje slijede POSTIMPRESSO, HVARSKA KULTURA, te kultura koja je
zbog specificnosti dobila ime NAKOVANSKA KULTURA. Stanovnici Nakovane u Neolitu odravali su kontakte sa susjednim podrucjima i otocima Korcula, Hvar, Vis, ali i s udaljenim prostorima poput Palagrue, Tremita, Lipara, June Italije i Sicilije. |
|||
ANTIKA
|
||||
Tijekom Antike Nakovanom su gospodarili Iliri koji
su sredite imali na brdu GRAD. Tu prirodnu tvrdavu dodatno su
utvrdili jakim zidovima i bedemima. Zbog geostratekog poloaja
Nakovana je u to vrijeme bila jedno od najsnanijih i najvecih
ilirskih naselja u Junom Jadranu. Od tu su napadali grcke i rimske
trgovacke brodove gomilajuci veliko blago. To blago postalo je legendarno
i kroz stotine godina ljudi su raskopavali zidine na gradu traeci
ilirsko zlato. Zlato nije pronadeno, no naalost vecina zidova
je srueno.
|
||||
Ilirsko blago pronali su medutim arheolozi 2001. godine u Spili, gdje su u jednoj dobro skrivenoj dvorani pronali davno zaboravljeno ilirsko svetite plodnosti. Pred stalagmitom u obliku falusa od 4. do 1. stoljeca vreni su misteriozni obredi u kojem se ritualno jelo, pilo i zabavljalo. |
||||
SREDNJI VIJEK
|
||||
Nekoc gusarsko gnijezdo Nakovana je u srednjem vijeku
postala metom omikih, neretvanskih, talijanskih, makarskih i drugih
gusara. Uz gusare Nakovanom su do kraja 19. stoljeca harali Uskoci i
hajduci koji su Peljeac koristili kao odskocnu dasku za u upade
u Tursko Carstvo. Od 1333. do 1806. Nakovana se nalazi u sastavu Dubrovacke
Republike i u to vrijeme je poznata kao izvoznik penice i vapnenackih
ploca, te kao vano sredite ribarstva i stocarstva.
Od 16. st. Nakovjani se ukrcavaju na velike jedrenjake i postaju poznati pomorci i kapetani. Vecina njih seli se u priobalju gdje gradu velebne kapetanske kuce (Viganj i Kucite). |
||||
TRBUHOM ZA KRUHOM
|
||||
|
||||
Uslijed tekog ekonomskog stanja u Austro Ugarskoj,
a narocito u Dalmaciji stanovnitvo se odlucuje za emigraciju. Ploveci na jednom britanskom jedrenjaku Pavao Lupis iskrcava se sredinom 19. st. u Novoj Zelandi kao prvi Hrvat koji je stupio na tlo te novootkrivene zemlje. On uskoro organizira lanac migracije iz Srednje i June Dalmacije. Gotovo svi sposobni mukarci iz Nakovane odselili su u Novoj Zelandi krajem 19. st. zaradujuci kopajuci jako cijenjenu fosiliziranu smolu KAURI drveca. |
||||
II SVJETSKI RAT
|
||||
II Svjetski rat donio je propast Nakovani. Iscrpljeni tekom ekonomskom situacijom u Kraljevini Jugoslaviji nekoc najbogatiji stanovnici Peljeca naglo su osiromaili. Dolaskom talijanskih okupacijskih snaga sposobni Nakovjani se organiziraju i odlaze u partizane. | ||||
Zbog njih Talijani upucuju nekoliko
kaznenih ekspedicija. Ona u kojoj je bilo 7500 vojnika spalila je na Tri
kralja (6.I) 1943. Donju Nakovanu i zaprijetila da ce pobiti svekoliko
stanovnitvo. Kapitulacijom Italije ljeti 1943. partizani preuzimaju kontrolu nad Peljecem cime ugroavaju njemacke planove. U studenom 1943. Nijemci poduzimaju veliku operaciju "Jesenja oluja" sa nekoliko desetaka tisuca vojnika. Nakon desetak dana borbi Nijemci zauzimaju Peljeac, a kompletno stanovnitvo bjei u zbjeg. Vecina Nakovjana nala je spas u izbjeglickim logorima u Italiji i El Shattu, u Egiptu, dok su ostali pali u njemacko zarobljenitvo i odvedeni u koncentracijske logore. Svretkom rata ljudi su se polako poceli vracati u spaljene i unitene kuce. Razocarani vecina ih se preselila u Mirce, u Lovite, a ostali su pedesetih odselili u Novi Zeland i Australiju. |
||||
NAKOVANA DANAS
|
||||
Nakovana danas je naputeno selo gdje u Gornjoj Nakovani vie ne ivi ni jedan stanovnik, a u Donjoj Nakovani samo obitelj Pamic |