- Odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga

- Odluka o izboru tijela udruge

- Odluka o donošenju Statuta

Skupština je jednoglasno izabrala Nadzorni odbor od tri clana;

Na samom vrhu brda Sv.Ilije (961m) nekoc je postojala crkva Sv. Ilije i Pantelije sa dva njihova kipa u kojoj su išli hodocastiti stanovnici Pelješca. Tijekom godina crkvu su uništile munje, a do pocetka 20. st. opstali su samo temelji i kip Sv. Ilije.
U neposrednom podnožju vrha Nijemci su sagradili utvrdu sa oko dvadeset bunkera. Tu se smjestila protuzrakoplovna bitnica njemacke vojske tijekom II. Sv. Rata i otvarala vatru na saveznicke zrakoplove tijekom njihovih preleta.

Postojece stanje staza i zahvati koji su nužni da ih se osposobi za posjetioce opisani su po segmentima, od tocke do tocke (vidjeti priloženu kartu 1:5000).

Oznacavanje staza najjednostavnije je provesti na isti nacin na koji se oznacuju planinarske staze: crvenim krugovima s bijelom tockom u sredini. Po potrebi (na pocetku i kraju staze, kao i na raskrižjima) treba postaviti putokaze s naznakom odredišta i prosjecnog trajanja hoda do njih.

DONJA NAKOVANA
SELO/PARKIRALIŠTE
VILLAGE/PARKING
2min

SPILA
ŠPILJA - SVETIŠTE
CAVE - SHRINE
45min

CRKVA MALA GOSPA
CHURCH OF NATIVITY OF THE VIRGIN MARY
10min

GRAD
ILIRSKA GRADINA
ILLYRIAN FORTHILL
25min

Staza od raskrižja do gomile

Dužina staze:oko 250m

Opis: Od raskrižja (Tocka 2), po starom putu koji krece prema jugozapadu, nakon dvadesetak metara prolazi kraj lijepe stare cisterne (gustirne)/koja ostaje s lijeve strane/, te nakon pedesetak metara sijece asfaltnu cestu Viganj-Lovište.
S druge strane ceste put se nastavlja u istom smjeru, te izbija na otvorenu livadu. Na lijevoj (istocnoj) strani nalazi se velika kamena gomila (Tocka 3).

ILIRI SU SVOJE VELIKAŠE POKAPALI POD KAMENIM GOMILAMA.SVAKA GOMILA SADRŽAVALA JE PO JEDNU ILI VIŠE GROBNICA S KONSTRUKCIJOM OD SUHOZIDA ILI KAMENIH PLOCA. UZ POKOJNIKE SU KATKAD PRILAGANI DAROVI - KERAMICKO POSUÐE, NAKIT I ORUŽJE. GOTOVO SVI GROBOVIMDAVNO SU OPLJACKANI.
OVO JE JEDNA OD NAJVECIH OD SEDAMDESETAK GOMILA KOJE OKRUŽUJU ILIRSKO NASELJE NA GRADU. SADRŽI OKO 500 KUBICNIH METARA KAMENJA, PROMJERA 21 METAR I VISINE 4 METARA.

ILLYRIANS BURIED THEIR CHIEFS AND NOBLES UNDER STONE CAIRNS - "GOMILA". EACH CAIRN CONTAINED ONE OR SEVERAL TOMBS LINED WITH DRYSTONE WALLS OR ROCK SLABS. BURIAL GIFTS - SUCH AS POTTERY VESSELS, JEWELLERY AND WEAPONS - SOMETIMES ACCOMPANIED THE DECEASED. ALMOST ALL TOMBS WERE PLUNDERED LONG TIMES AGO.
THIS IS ONE OF THE BIGEST OF ABOUT 70 "GOMILAS" THAT SURROUND THE ILLYRIAN SETTLEMENT ON GRAD HILL. ITS DIAMETER IS 21 METERS, HEIGHT 4 METERS AND IT CONTAINS APPROXIMATELY 500 CUBIC METERS OF ROCKS.

Napomena: Tablu treba postaviti tako da bude vidljiva, blizu gomile, ali ipak malo u stranu, tako da ne kvari vizuru gomile i Grada iza nje - zbog boljeg estetskog dojma i mogucnosti fotografiranja.

Staza od gomile do Grada
Dužina staze:oko 250m

Opis: Od gomile (Tocka 39 put treba oznaciti preko livade u smjeru jugozapada, do pod veliku cesvinu na samom rubu zaravn. Odatle treba slijediti postojecu jasno vidljivu stazu koja se uspinje sjeverozapadnom padinom Grada do sedla izmedu Grada i nakovanica - Grlica.
Na tom dijelu uspona bilo bi poželjno nešto šire prokrciti raslinje uz stazu, podzidati najstrmija mjesta i dotjerati prirodne kamene stepenice.

Sa sedla Grlica treba okrenuti lijevo (na jugoistok) i nastaviti se uspinjati jugozapadom padinom grada postojecom kozjom stazom po otvorenom terenu i medu žbunjem, Uspon na samu zaravan Grada završava kratkom, oštrom strminom (Tocka 4) Ovdje treba urediti stazu postavljanjem kamenih stepenica. Pri tome treba biti vrlo pažljiv i što manje oštecivati padinu jer se tu nalaze ostaci nekadašnjeg bedema i ulaznih vrata Grada, koje tek treba istražiti.

Postojeca staza završava po usponu na zaravan. Treba je dalje oznaciti, vodeci je po najprohodnijem terenu, sve do neposredne blizine najviše tocke Grada - kamenite glavice pri istocnom kraju zaravni, odakle se na sve strane pružaju sjajni vidici. U tom dijelu stazu treba djelomicno ocistiti od makije.

THE GRAD HILL IS AN IDEAL NATURAL SETTING FOR A HILLFORT. LOCATED ABOVE A PATCH OF ARABLE LAND, WITH COMMANDING VIEWS OVER IMMEDIATE AND DISTANT SURROUNDINGS, IT IS ALMOST COMPLETELY ENCIRCLED BY CLIFFS UP TO 20 METERS HIGHT. THE EARLIEST TRACES OF SETTLEMENT ON GRAD DATE TO THE BRONZE AGE (2nd MILLENIUM B.C.). DURING THE LAST CENTURIES B.C., IT BECAME THE SEAT OF THE LOCAL ILLYRIAN LORDS OF NAKOVANA PLATEAU.
The steep southern slope provided the only acces to the hillfort. It was protected by a rampart and a gate, now buried under the mass of rubble.
ANTILL THE 18. CENTURY GRAD SERVED AS A REFUGEE SITE FOR THE PEOPLE OF NAKOVANA WHEN THEY WERE TERORIZED BY THE PIRATES.

Pri samom kraju staze, blizu najviše tocke Grada treba postaviti pješacki putokaz

DONJA NAKOVANA
SELO/PARKIRALIŠTE
VILLAGE/PARKING
20min

Staza od raskrižja (Tocka 2.) treba slijediti stari put prema jugoistoku. Put je medu suhozidovima.

CRKVA MALE GOSPE SPOMINJE SE PRVI PUTA VEC POTKRAJ 14. STOLJECA., IAKO JE VJEROJATNO NEKOLIKO STOTINA GODINA STARIJA.
OD TADA JE VIŠE PUTA OBNAVLJANA. POSLJEDNJI PUT JE OBNOVLJENA 1997. TO JE NAJSTARIJA CRKVA NA OVOM PODRUCJU U KOJOJ SE JOŠ SLUŽE MISE

CHURCH OF NATIVITY OF THE VIRGIN MARY IN NAKOVANA IS FIRST MENTIONED IN LATE 14th CENTURY. IT UNDERWENT SEVERAL RECONSTRUCTIONS OVER THE CENTURIES. ITS LATEST RESTORATION WAS CARRIED OUT IN 1997.
THIS CHURCH IS THE OLDEST ONE IN THIS REGION WERE THE CEREMONIES ARE STILL HELD.

Napomena: Tablu treba postaviti tako da bude vidljiva, ali da ne kvari vizuru crkve. Možda bi najbolje mjesto bilo nasuprot procelju crkve, uz suhozid i grmlje.

U blizini crkve na tri odvojka koje vode od crkve treba postaviti putokaze:

SPILA
GORNJA NAKOVANA

VIGANJ

DONJA NAKOVANA

Staza od crkve Male Gospe do Spile

Dužina staze: oko 1000 m
Opis. Od crkve (Tocka 5) put ide prema istoku po uhodanoj stazi.Stari put ide medu suhozidinama te se nakon oko 200 m stiže do suhozida koji je nekoc služio kao konfin, odnosno granica izmedu Gornje i Donje Nakovane. Tu je nekoc postojala kapija od smrica, te bi je trebalo ponovno naciniti I obnoviti suhozid. Put dalje ide medu suhozidinama do raskršca od kojih jedan, lijevi odvojak vodi prema Spili, a desni prema selu Gornja Nakovana. Na tom mjestu (Tocka 6) trebalo bi postaviti putokaz:

GORNJA NAKOVANA
SELO/PARKIRALIŠTE
VILLAGE/PARKING
15min

SPILA
ŠPILJA - SVETIŠTE
CAVE - SHRINE
25min

STAZA ZA SPILU VODI PREKO LIVADA, ZATIM UZBRDO U LUKU. NAJVIŠE RADA ZAHTIJEVAT CE POSLJEDNJIH 300 M STAZE, KOJA PRVO VODI PO ŠKRAPAMA (GDJE JE POTREBNO MJESTIMICNO PODZIDAVANJE I NASIPANJE), A ZATIM PO VRLO STRMOM TOCILU ISPOD SAME ŠPILJE (TOCKA 7), GDJE TREBA IZGRADITI PUT S JEDNOM ILI DVIJE SERPENTINE.

SPILA CAVE CONSISTS OF SEVERAL CHAMBERS, WITH A TOTAL LENGTH OF 65 METERS. PREHISTORIC INHABITANTS OF NAKOVANA PLATEAU USED THE WELL-LIT SPACE NEAR ITS ENTRANCE AS OCCASIONAL SHELTER, FROM THE EARLY NEOLITHIC UNTIL THE BRONZE AGE (FROM THE 6th UNTIL THE 2nd MILLENIUM B.C.)
DURING THE LAST FEW CENTURIES B.C., THE ILLYRIANS FROM GRAD USED THE DARK, HIDDEN CAVE INTERIOR AS A SHRINE. THEY HELD RITUAL FEASTS AND PLACED OFFERINGS IN FRONT OF PHALLIC-SHAPED STALAGMITE. LATER, THE ENTRANCE TO THE SHRINE WAS BLOCKED, AND UNTIL RECENTLY IT REMAINED UNKNOWN. IT WAS DISCOVERED IN 1999. AND EXPLORED ARCHAEOLOGYCALLY DURING THE YEAR 2000.

Napomena: Tablu je najbolje postaviti uz stijenu, nekoliko metara desno (istocno od ulaza u špilju, na mjestu gdje staza izlazi iz šumice.

Staza od raskršca do sela Gornja Nakovana

Drugi krak od raskršca koji vodi za Gornju Nakovanu vodi medu visoke suhozidine s jedne i druge strane. Na samom raskršcu nekoc je postojala drvena kapija koju bi trebalo opet naciniti, a sam put od sela do raskršca ocistiti.

TOCKA 1B: PARKIRALIŠTE GORNJA NAKOVANA

Pred samo selo Gornja Nakovana , na parkiralištu, treba se postaviti istovjetan info natpis kao i kod Donje Nakovane (pogledaj tocku 1.)

Iz sela Gornja Nakovana vodu, osim navedenog, još dva stara puta. Prvi sjevernije od sela zakrece u luku i vodi prema Sv. Iliji, a drugi južnije vodi preko Zaždrila do Vignja.

Staza od Gornje Nakovane do Vignja

Dužina staze oko 2km

Put vodi preko Zaždrila gdje se nekoc nalazila granica izmedu Nakovane i Vignja.

VIGANJ
40min

GORNJA NAKOVANA
20min

Staza dalje vodi niz padinu brda Sucuraj starim austrougarskim putem kojeg bi trebalo dodatno procistiti.

Staza od Gornje Nakovane do Pišceta

Dužina staze; oko 1000 m

Staza je vec u dobrom stanju i ogradena je visokim suhozidinama. Ona vodi do samog podnožja Pišceta gdje se križa sa novoprokapanim "protupožarnim putem".

VILINSKI IZVOR NORIN
25min

SVETA ILIJA
2 hrs

Staza od podnožja Pišceta do Norina

Staza je neobilježena i vodi prirodnim potokom kroz gustu šumu. Potok je dosta prohodan, tako da ne bi trebalo mnogo intervenirati, da ne bi došlo do narušavanja ljepote same lokacije.

VILINSKI IZVOR NORIN MJESTO JE GDJE SU PO LEGENDI VILE PRONAŠLE ZADNJE UTOCIŠTE U OVOM DIJELU SVIJETA. SAMA VODA SE SMATRA LJEKOVITA, NO DA BI SE UZELA VILE SE MORAJU DARIVATI NOVCICIMA I POZDRAVITI ;

Fajen isus, zelene gorice,
i u vaman posestrine vile
da biste mi zdravje udilile,
za me i za koga iden!

TO SE MORA PONOVITI TRI PUTA, A NA ODLASKU SE VILE MORAJU POZDRAVITI;

Zbogon, moje zelene gorice,
i u vaman posestrine vile,
da biste mi zdravje udilile,
za me i za koga iden!

Staza od podnožja Pišceta do nove lovacke kucice

Dužina staze oko 2km

Staza vodi "protupožarnim putem" prvih 500 metara, a onda vodi dalje dobro obilježenim putem.

PODRUCJE SV. ILIJE ZAŠTICENO JE PODRUCJE GDJE SE MOŽE NAICI NA NEKOLIKO ENDEMSKIH BILJNIH I ŽIVOTINJSKIH VRSTA. TU MOŽEMO IZDVOJITI DALMATINSKI CRNI BOR I CAGLJA. OD OSTALIH ŽIVOTINJA MOŽETE NAICI NA MUFLONA, LISICU, VEPRA, DIVLJEG KONJA I MAGARCA, ZECA, itd.

Staza od nove lovacke kucice do vrha Sv. Ilije

Dužina staze oko 3km

Staza je obilježena markacijama, a na pojedinim mjestima se mogu postaviti dodatni natpisi -

VRH SV.ILIJE

YOU ARE NOW ON THE TOP OF SV. ILIJA 961 METERS ABOVE SEA LEVEL. THIS IS THE HIGHEST HILL IN THE DALMATIAN ARCHIPELAG, AND FROM THIS POINT YOU CAN SEE THE COAST OF ITALY. THE CHURCH OF SV. ILIJA & PANTELIJA WAS BUILDED HERE. IT WAS DESTROYED BY STORMS IN THE 19 CENTURY. DURING II.W.W. GERMANS BUILD A FORT WITH ANTIAIRCRAFT GUNS

Uvala Bezdija je od ilirskog doba bila izlazna luka Nakovane. O važnosti te luke govori I jaka gradina što su je podigli Iliri kako bi zaštitili tu uvalu. Danas je Bezdija pretvorena u ribogojilište.
Na izlazu iz sela trebalo bi postaviti natpis:

BEZDIJA
1,5 hour

Staza iz Donje Nakovane vodi starim putem ogradenim suhozidima, do Zadubima gdje se racva na dva kraka od kojih jedan vodi prema cesti za Lovište, a drugi prema Bezdiji

LOVIŠTE
1 hour

BEZDIJA
1 hour

Od ove tocke, pa sve do uvale Bezdije staza je zarasla , te je neophodno cišcenje I obilježavanje staze. Prilikom spuštanja niz padinu brda Stražice s desne strane nam ostaje imponzatna ilirska gomila na glavici brda Zavaske,

UVALA BEZDIJA JE OD ANTICKOG VREMENA IZLAZNA LUKA NAKOVANE. NJENU VAŽNOST UOCILI SU JOŠ ILIRI KOJI SU IZNAD UVALE PODIGLI MOCNU GRADINU. TIJEKOM STOLJECA NAKOVJANI SU KORISTILI BEZDIJU ZA RIBOLOV, A SADA JE PRETVORENA U RIBOGOJILIŠTE

Takoder bi se trebao urediti jedna staza do vrha rta Glava od Bezdije, gdje se nalazi ilirska gradina, te stazu do uvale Mala Bezdija gdje se nalazi špiljica u kojoj su otkriveni ostaci iz Neolita, te postaviti natpise

ILIRSKA GRADINA

Cca. 3.5 km

Staza vodi kroz Kacinu gdje se nalazi desetak ilirskih gomila, Košev, te izbija na Buntilica Stane, nekoc pastirsko naselje. Iz Buntilca Stana prelazi preko brda Ohripa, do kamenoloma Petrala, kraj Spilje te kroz šumu do Dube Nakovanske gdje se nalazi šljuncana plaža i dvije napuštene kuce.

Staza je vecinom prohodna do Buntilica Stana, no potrebno je manje cišcenje i prikladno obilježavanje.

CESTA LOVIŠTE -VIGANJ

DONJA NAKOVANA

STAR

UVALA DUBA NAKOVANSKA

STAZA OD BUNTILICA STANA PREKO BRDA OHRIPE VODI NA PETRALE, KAMENOLOM PRIRODNIH VAPNENACKIH PLOCA KOJI SU SE TU "BRALI" VIŠE OD TISUCU GODINA. TU SE PUTEVI KRIŽAJU NA PUT ZA BRADUŠU, ODNOSNO LOVIŠTE, TE ZA UVALU DUBU NAKOVANSKU.

BRADUŠA - LOVIŠTE

BUNTILICA STAN

UVALA DUBA NAKOVANSKA

SPILJA JE DOSAD NEISTRAŽENA ARHEOLOŠKI, NO SUDECI PO NADZEMNIM OSTACIMA, VJEROJATNO KRIJE OSTATKE IZ NEOLITA.
TU JE POTREBNO POSTAVITI INFO-PANO SA TLOCRTOM I ZNACAJKAMA ŠPILJE.

Spila i ilirska gradina Grad najatraktivnije su lokacije u Nakovani koje je potrebno urediti za javnost.

Arheološka iskopavanja u Spili dovršena su 2003. godine, cime su stvoreni preduvjeti da se špilja otvori i za javnost. TZ Orebic uredila je 2002. god. suhozid na samom ulazu, te šumicu pred samom Spilom. Isto tako obavezala se preuzeti na sebe troškove uredenja ulaza u drugu dvoranu (tunel dug oko 7 m). Radovi se predvidaju krajem rujna 2003. god. Nakon uredenja tog prolaza, preostaje jedino problem dovodenja struje i osvjetljavanja unutrašnjosti.

Problem dovodenja struje

Osim do Spile elektricna struja trebala bi se dovesti i do lokacije Grada. Taj problem trebao bi riješiti HEP, odnosno ELEKTROJUG u sklopu elektrifikacije mjesta. Zracne linije od trafostanice do Spile ima oko 650 m, a od trafostanice do Grada oko 350 metara, što ukupno cini oko 1 kilometar. Postavljanje elektricnih vodova stoga ne bi trebalo predstavljati veliki problem. Prilikom postavljanja stupova treba voditi narocito pažnju da se ne pokvari sama vizura Grada, pa stoga bi vodovi jednim dijelom trebali ici pod zemljom.
Dovodenjem struje do Grada omogucilo bi se i osvjetljavanje reflektorima, što bi predstavljalo izuzetnu atrakciju turistima koji bi tu prolazili nocu.
Potrebno je takoder postaviti zuahtjev HEP - ELEKTROJUGU za postavljanje javne rasvjete u Donjoj i Gornjoj Nakovani.

Obnova crkvi i obicaja

Mala Gospa

Doniranjem novaca i sredstava Nakovjani su vec 1997. popravili crkvu Male Gospe, a UZORNA Nakovana odlucila je da se 2003. godine ponovno obnovi stara fešta Male Gospe, koja je zadnji put održana 1964. godine.
Prema programu Fešta Male Gospe 2003. trebala bi zapoceti svetom misom u crkvi na kojem bi se posvetilo i novo zvono. Nakon mise održala bi se pucka svecanost u Donjoj Nakovani uz jelo i pice i živu svirku.
Ove godine nije bilo moguce obnoviti i tradicionalnu procesiju koja je išla od crkve do Gornje Nakovane, preko Pišceta do Donje Nakovane i nazad do crkve. Nadamo se da ce iduce godine i procesija biti obnovljena.

U daljoj buducnosti UZORNA Nakovana namjerava obnoviti i druge dvije crkvice na podrucju Nakovane - Sv. Jurja i Sv. Iliju.

Uredenje Zavicajnog i Etnografskog muzeja sa spomen kucama

Planovi UZORNE Nakovane u slijedecim godinama je obnova Gornje i Donje Nakovane s tim da se u suradnji sa konzervatorima iz Dubrovnika što više poštuje tradicionalna arhitektura.

U prvom planu Udruge je postavljanje kamenih spomen ploca istaknutim Nakovjanima:

- Kuca Ivana Lupisa Vukica - izumitelja torpeda
- Kuca Pavla Lupisa - prvog Dalmatinca u Novoj Zelandi
- Kuca Jura Mažurana - kralja vina Nove Zelande i nosioca viteškog naslova Order of British Empire.
- Kuca Ivana Lupisa - prvog svjetionicara
- Kuca don Ivana Lupisa osnivaca župe Sv. Mihovila

Zavicajni i etnografski muzej sa stalnim postavama mogli bi se urediti na podrucju sela Donja Nakovana "U Cvitka" za što vec postoji nacelna suglasnost vlasnika objekata.
Na muzej bi se nadovezala i spomen kuca izumitelja torpeda cime bi se zaokružio kompleks.

Stvaranjem muzeja otvorile bi se daljnje pretpostavke za obnovu mjesta - mogle bi se otvoriti suvenirnice, konobe, restorani, apartmani, itd.
Medutim da bi se prišlo provedbi ovih planova potrebno je riješiti goruce probleme Nakovane.

Deponij otpada Zadubin kod Donje Nakovane. Umjesto da se sanira, kao što je to bilo obecano od strane Opcine, deponij je postao divlje smetlište na kojem se osim krupnih predmeta bacaju i trupla uginulih životinja cime se prijeti zarazom. Ta ekološka bomba potencijalni je inicijator požara preko ljeta. Osim ovog postoje još dva divlja odlagališta, Buntilic Stan i Spila Gubavica. Posljednji je inace vidikovac gdje turisti obicno zastaju radi slikavanje Pelješkog kanala.

3. "HRVATSKE ŠUME" I PROTUPOŽARNI PUTEVI

"Hrvatske šume" su po neznamo kojem zakonu, proglasile devedesetih sjeverni dio Nakovane svojom nadležnošcu - iako je vecina tog podrucja privatno vlasništvo! Zbog te odluke stradalo je preostalo stanovništvo Gornje Nakovane. Devedesetih su Gornju Nakovanu napustili zadnji stanovnici, a tijekom Domovinskog rata u njoj je obitavao jedan vod ZNG RH, odnosno HV. No, iako je bila napuštena njeni stanovnici, koji su živjeli u Vignju (obitelji Bulic, Mišetic, Duževic) SVAKODNEVNO su navracali u selo kako bi održavali svoju baštinu, vinograde i maslinike. Nakon što je podrucje Nakovane proglašeno podrucjem "Hrvatskih šuma"(?), oni su doslovno protjerani iz sela. Zaista je nevjerojatno kako se može privatna zemlja (vinogradi, maslinici, oranice) proglasiti podrucjem "Hrvatskih šuma". Buduci da ovdje postoji problem sa divljim veprovima koji uništavaju baštinu, vinogradi se moraju cuvati oružjem. Hrvatske šume zabranile su nošenje oružja u tu svrhu, cime su vinogradi prepušteni na milost i nemilost veprovima. Naravno, u svega nekoliko mjeseci, vinogradi su uništeni. U povodu toga je upuceno i pismo Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, koji su odgovorili da "Hrvatske šume" moraju platiti odštetu. Medutim ošteceni od svega toga nisu dobili ni cente. Nakon svega toga navedene obitelji uvidjevši bezizglednost svoje situacije napustili su u potpunosti svoju baštinu, koja je zarasla u korov.
Drugi slucaj koji su skrivile "Hrvatske šume" još je drskiji i nevjerojatniji. Krajem 1999. na privatnom zemljištu osvanuli su strojevi kompanije "Lasic" iz Imotskog i u ime "Hrvatskih šuma" prokopali put (80% privatnog) od nekih 4 km od Gornje Nakovane do brda Pištet. Funkcija tog puta trebao je biti "protupožarni", no kasnije se ispostavilo da je to ustvari trebao biti prilazni put radarskoj bazi koja se trebala izgraditi na vrhu Sv Ilije. Zahvaljujuci ekološkoj svijesti ovdašnjih ljudi od toga se odustalo. Bilo kako bilo, taj "protupožarni put" probijen je bez prethodne obavijesti i suglasnosti vlasnika. U ime grupe gradana gosp. Jure Bulic napisao je desetak dopisa na adresu ministra Kovacevica, Ministarstva pravosuda, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva unutrašnjih poslova, itd., da ne nabrajamo dalje. Nitko nije znao odgovoriti kako to jedna državna institucija može tako drsko, bezobrazno i nelegalno gaziti ljudska prava i probijati put preko privatnog vlasništva bez prethodnog sredivanja imovinskopravnih odnosa. Brigu oko realizacije tog projekta preuzela je Uprava šuma Split na celu s upraviteljem Ivanom Lekom, investitori radova bili su Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Hrvatske šume, a sredstva su pribavljena od kredita Svjetske banke za obnovu i razvoj. Tijekom probijanja tog puta nekoliko tisuca kvadratnih metara obradivih površina je uništeno ili ošteceno, nekoliko desetaka stabala maslina i nekoliko stabala endemicne vrste dalmatinskog crnog bora (zašticenog zakonom), uništena su, a sva ta drva (stotinu kvadratnih metara) prodana su (opet nelegalno). Kamenja sa "ograda" koja predstavljaju graditeljsku baštinu ovog kraja, pokradena su i prodavana, kao i vapnenacke ploce sa "košara" i kucica. Zemlja koja je tu iznimno bogata odvožena je kamionima i prodavana. Sa privatnog zemljišta veden je šljunak i odvoden u nepoznatom smjeru, vjerojatno za prodaju.
Samo godinu dana nakon navedenog slucaja slicno se pokušalo na podrucju Lovišta. Namjeravao se graditi takoder "protupožarni put" Lovište - Bezdija, ali opet preko privatnog zemljišta (vecinom Nakovjani). Put je vec bio trasiran, naravno bez znanja vlasnika zemljišta. Kad su strojevi poceli s radovima Vedran Opacak i ostali vlasnici zemljišta sprijecili su to postavljajuci se ispred strojeva. Iako je daljnje napredovanje zaustavljeno, strojevi su ipak ucinili prilicnu štetu - uništili su nekoliko "ograda", te oko tridesetak stabala maslina. Održano je nekoliko sastanaka na kojem su vlasnici zemljišta predložili, ukoliko tu treba ici "protupožarni put" da se ide starim putem koji je ucrtan u Katastru, a koji ne bi nikog oštetio. Taj prijedlog nije prihvacen jer taj put nije odgovarao nekolicini koji su put htjeli iskoristit kao prilaz svom privatnom lovištu koje su tu namjeravali otvoriti. Jednom prilikom je i izvodac radova "Magra", pokušao cak i podmititi Vedrana Opacka, da pristane na put preko privatnog zemljišta.

DA BI SE IZBJEGLI SVI SLICNI PROBLEMI U BUDUCNOSTI UZORNA NAKOVANA PREDLAŽE HRVATSKIM ŠUMAMA DA PRILIKOM PROBIJANJA PROTUPOŽARNIH PUTOVA NA PODRUCJU NAKOVANE STUPI U KONTAKT SA UPRAVOM UDRUGE CIJI SU CLANOVI VECINSKI VLASNICI ZEMLJIŠTA. JOŠ JEDNOM NAGLAŠAVAMO OVOM PRILIKOM DA UZORNA NAKOVANA NIJE PROTIV PROTUPOŽARNIH PUTOVA. DAPACE MI IMAMO NEKOLIKO PRIJEDLOGA GDJE BI SE TI PUTEVI TREBALI PROBITI, PA PREDLAŽEMO KONSTRUKTIVNU SURADNJU SA HRVATSKIM ŠUMAMA.